Skip to main content

Elektroliza Sadržaj/Садржај Opis i princip rada | Elektroliza vode | Primjeri | Reference | Spoljašnje veze | Navigacijski meniUnderstanding solids: the science of materials

ElektrohemijaElektrotehnika


analizeelektrične strujetvariotopinetalineelektrolitimaelektrolizerelektrodeioniKationekatodaanioneanodaredukcijaoksidacijaenergijemetalaredukcijski elektrodni potencijalVsolivodevodikadestiliranaelektričnu strujukuhinjske soliElektrodeplatinekisikmetalakatodiredukcijaanodioksidacijaotopinuioneLeclancheov članakistosmjerne električne strujeklorabakardušičnoj kiseliniotopinuioneLeclancheov članakistosmjerne električne strujebakarenergijevodakisikadušičnoj kiseliniotopinufenolftaleinaLeclancheovim člankomistosmjerne električne strujenatrijaklora










(function()var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node)node.outerHTML="u003Cdiv class="mw-dismissable-notice"u003Eu003Cdiv class="mw-dismissable-notice-close"u003E[u003Ca tabindex="0" role="button"u003Ezatvoriu003C/au003E]u003C/divu003Eu003Cdiv class="mw-dismissable-notice-body"u003Eu003Cdiv id="localNotice" lang="sh" dir="ltr"u003Eu003Cpu003EOdnedavno informacije vezane uz srpskohrvatsku Wikipediju možete pratiti putem u003Cspan class="plainlinks"u003Eu003Ca rel="nofollow" class="external text" href="https://discord.gg/Vh7hnsV"u003EDiscordu003C/au003Eu003C/spanu003E grupe.nu003C/pu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003E";());




Elektroliza




Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije






Idi na navigaciju
Idi na pretragu




Školski laboratorijski aparat za elektrolizu


Elektroliza je oblik analize koji se vrši pomoću električne struje.




Sadržaj/Садржај





  • 1 Opis i princip rada


  • 2 Elektroliza vode


  • 3 Primjeri

    • 3.1 Elektroliza vodene otopine bakrovog(II) klorida (CuCl2)


    • 3.2 Elektroliza vodene otopine modre galice (CuSO4)


    • 3.3 Elektroliza vodene otopine kuhinjske soli (NaCl)



  • 4 Reference


  • 5 Spoljašnje veze




Opis i princip rada |


Možemo raščlanjivati samo tvari čije vodene otopine ili taline provode električnu struju. Takve se tvari nazivaju elektrolitima, a dijele se na jake i slabe. Elektrolit se ulije u elektrolizer (posudu u kojoj se vrši elektroliza) i u njega se urone elektrode spojene na izvor istosmjerne električne struje. Zbog prolaska struje kroz elektrolit, ioni otopine ili taline kreću se prema elektrodama. Katione (pozitivne čestice) privlači katoda (negativna elektroda), a anione (negativne čestice) anoda (pozitivna elektroda). Na elektrodama se počinju vršiti elektrodne reakcije – redukcija na katodi i oksidacija na anodi. Ako je moguće više istovremenih različitih elektrodnih reakcija, odvijat će se ona za koju treba najmanje energije. Kod svih metala čiji je standardni redukcijski elektrodni potencijal veći od -1.5V, elektrolizom vodenih otopina njihovih soli na katodi se vrši redukcija iona tih metala. Ako je standardni redukcijski elektrodni potencijal manji od -1.5V, na katodi se vrši redukcija vode. Na anodi se tijekom elektrolize vodenih otopina soli koje sadrže jednostavne anione uvijek vrši oksidacija tih aniona. Ako soli sadrže složene ione, na anodi se uvijek vrši oksidacija vode.[1]



Elektroliza vode |


Elektroliza vode se koristi pretežno za dobivanje vodika. Voda koja se koristi ne smije biti destilirana (jer takva voda ne provodi električnu struju), pa se u nju često dodaje malo kuhinjske soli. Elektrode moraju biti napravljene od platine jer bi nastali kisik reagirao s većinom ostalih metala. Na katodi se vrši redukcija i nastaje vodik (u plinovitom stanju): "H2O + 2e- → H2 + 2OH-, a na anodi oksidacija pri kojoj nastaje kisik (također kao plin): 2H2O → O2 + 4e- + 4H+. Konačna formula te reakcije glasi 2H2O → 2H2 + O2.



Primjeri |



Elektroliza vodene otopine bakrovog(II) klorida (CuCl2) |


U laboratorijsku čašu ulijemo otopinu CuCl2, u kojoj je bakrov(II) klorid disocirao na Cu2+ i Cl-ione. U otopinu uronimo elektrode i spojimo ih na Leclancheov članak (ili koji drugi izvor istosmjerne električne struje). Cu2+ ioni su privučeni prema katodi, gdje dobiju po dva elektrona te nastaje elementarni bakar: Cu2+ + 2e- → Cu. Istodobno su Cl- ioni privučeni prema anodi, gdje otpuštaju po elektron te nastaje je elementarni klor: 2Cl- → Cl2 + 2e-. Nakon nekog vremena, na anodi se počinju pojavljati mjehurići plina karakterističnog mirisa – klora, a katoda poprimi bakreno-crvenu boju – nakupljeni bakar iz otopine. Taj bakar operemo u dušičnoj kiselini.


Cijela jednadžba reakcije izgleda ovako:
Cu2+ + 2e- → Cu

2Cl- → Cl2 + 2e-

Cu2+ + 2Cl- → Cu + Cl2



Elektroliza vodene otopine modre galice (CuSO4) |


U laboratorijsku čašu ulijemo otopinu CuSO4, u kojoj je modra galica disocirala na Cu2+ i SO42-ione. U otopinu uronimo elektrode i spojimo ih na Leclancheov članak (ili koji drugi izvor istosmjerne električne struje). Cu2+ ioni su privučeni prema katodi, gdje dobiju po dva elektrona, pri čemu nastaje elementarni bakar: Cu2+ + 2e- → Cu. Istodobno se SO42- ioni nakupljaju u anodnom prostoru i ne oksidiraju, nego se, zbog manje uložene energije, oksidira voda: 2H2O → O2 + 4e- + 4H+. Nakon nekog vremena, na katodi se počinju pojavljati mjehurići plina – kisika, a katoda poprimi bakreno-crvenu boju – nakupljeni bakar iz otopine. Taj bakar operemo u dušičnoj kiselini.


Cijela jednadžba reakcije izgleda ovako:
Cu2+ + 2e- → Cu

2H2O → O2 + 4e- + 4H+
2Cu2+ + 2H2O → 2Cu + O2 + 4H+



Elektroliza vodene otopine kuhinjske soli (NaCl) |


Na metalni stalak pričvrstimo U-cijev i u nju staklenim lijevkom ulijemo otopinu, u kojoj je sol disocirala na Na+ i Cl- ione. U oba kraja U-cijevi kapaljkom stavimo nekoliko kapi fenolftaleina. Svaku elektrodu uronimo u jedan kraj U-cijevi i spojimo s Leclancheovim člankom (ili kojim drugim izvorom istosmjerne električne struje). Na katodi se reducira voda, a ne Na+ ioni (koji se nakupljaju u katodnom prostoru) jer je za to potrebno manje energije: 2H2O + 2e- → H2 + 2OH-. OH- ioni se također nakupljaju u katodnom prostoru te reagiraju s kationima natrija čineći natrijevu lužinu (Na+OH-). Zbog toga smjesa oko anode postaje ljubičasta - fenolftalein dokazuje prisustvo baze. Na anodi oksidiraju ioni klora: 2Cl- → Cl2 + 2e-, koji se vidi u obliku mjehurića i osjeti se njegov karakterističan miris.


Cijela jednadžba reakcije izgleda ovako:
2H2O + 2e- → H2 + 2OH-
2Cl- → Cl2 + 2e-
2H2O + 2Cl- → H2 + 2OH- + Cl2
+Na+ → +Na+

__________________________
2H2O+2NaCl→ 2NaOH + Cl2 + H2



Reference |




  1. R. J. D. Tilley (2004). Understanding solids: the science of materials. John Wiley and Sons. str. 281–. ISBN 978-0-470-85276-7. http://books.google.com/books?id=hFZ0guoKD1QC&pg=PA281. pristupljeno 22 October 2011. 



Spoljašnje veze |



Commons-logo.svg


Elektroliza na Wikimedijinoj ostavi









Dobavljeno iz "https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Elektroliza&oldid=4983477"










Navigacijski meni



























(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.120","walltime":"0.147","ppvisitednodes":"value":826,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":5237,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":1480,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":13,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":1616,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 63.335 1 -total"," 95.65% 60.583 1 Šablon:Reflist"," 78.27% 49.571 1 Šablon:Cite_book"," 64.55% 40.884 1 Šablon:Citation/core"," 19.39% 12.278 1 Šablon:Citation/identifier"," 4.55% 2.884 2 Šablon:Hide_in_print"," 4.35% 2.753 1 Šablon:Only_in_print"," 4.17% 2.640 1 Šablon:Commonscat"," 4.11% 2.600 1 Šablon:Citation/make_link"],"cachereport":"origin":"mw1262","timestamp":"20190515085328","ttl":2592000,"transientcontent":false););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"Elektroliza","url":"https://sh.wikipedia.org/wiki/Elektroliza","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q64403","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q64403","author":"@type":"Organization","name":"Contributors to Wikimedia projects","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2007-10-12T08:49:25Z","dateModified":"2014-06-23T00:39:15Z","image":"https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d1/Electrolysis_Apparatus.png"(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":145,"wgHostname":"mw1264"););

Popular posts from this blog

Canceling a color specificationRandomly assigning color to Graphics3D objects?Default color for Filling in Mathematica 9Coloring specific elements of sets with a prime modified order in an array plotHow to pick a color differing significantly from the colors already in a given color list?Detection of the text colorColor numbers based on their valueCan color schemes for use with ColorData include opacity specification?My dynamic color schemes

Invision Community Contents History See also References External links Navigation menuProprietaryinvisioncommunity.comIPS Community ForumsIPS Community Forumsthis blog entry"License Changes, IP.Board 3.4, and the Future""Interview -- Matt Mecham of Ibforums""CEO Invision Power Board, Matt Mecham Is a Liar, Thief!"IPB License Explanation 1.3, 1.3.1, 2.0, and 2.1ArchivedSecurity Fixes, Updates And Enhancements For IPB 1.3.1Archived"New Demo Accounts - Invision Power Services"the original"New Default Skin"the original"Invision Power Board 3.0.0 and Applications Released"the original"Archived copy"the original"Perpetual licenses being done away with""Release Notes - Invision Power Services""Introducing: IPS Community Suite 4!"Invision Community Release Notes

François Viète Contents Biography Work and thought Bibliography See also Notes Further reading External links Navigation menup. 21Google Bookspp. 75–77Google BooksDe thou (from University of Saint Andrews)ArchivedGoogle BooksGoogle BooksGoogle BooksGoogle booksGoogle Bookscc-parthenay.frL'histoire universelle (fr)Universal History (en)ArchivedAdsabs.harvard.eduPagesperso-orange.frArchive.orgChikara Sasaki. Descartes' mathematical thought p.259Google BooksGoogle BooksGoogle Bookspp. 152 and onwardGoogle BooksGoogle BooksScribd.comGoogle Books1257-7979Google BooksGoogle BooksGoogle BooksGoogle BooksGoogle BooksGoogle BooksGallica.bnf.frGoogle BooksGoogle Books"François Viète"Francois Viète: Father of Modern Algebraic NotationThe Lawyer and the GamblerAbout TarporleySite de Jean-Paul GuichardL'algèbre nouvelle"About the Harmonicon"cb120511976(data)1188044800000 0001 0913 5903n82164680ola2013766880073431702w6vt1sb70287374827140948071409480