Skip to main content

Diskretna matematika Reference i daljnje čitanje | Navigacijski izbornik

Matematika


kontinuiranostiprebrojivi skupovicijeli brojevigrafoviformalni jeziciračunarstvualgoritmimaprogramskim jezicimafinitne matematikekontinuumtopologijamatematička analiza












Diskretna matematika




Izvor: Wikipedija






Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje


Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su prebrojivi skupovi, kao što su cijeli brojevi, konačni grafovi i formalni jezici.


Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u računarstvu. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim algoritmima i programskim jezicima. U nekim matematičkim programima, kolegiji finitne matematike pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.


Kao suprotnost, vidi kontinuum, topologija i matematička analiza.


Diskretna matematika uključuje sljedeće teme:



  • Logiku - proučavanje zaključivanja


  • Teoriju skupova - proučavanja kolekcija elemenata

  • Teoriju brojeva


  • Kombinatoriku, uključujući
    • Teoriju dizajna

    • Enumerativnu kombinatoriku

    • Teoriju grafova



  • Algoritmiku - proučavanje metoda računanja

  • Teoriju informacije

  • Digitalnu geometriju


  • Izračunljivost i teorije složenosti - koje barataju teoretskim i praktičnim ograničenjima algoritama

  • Elementarnu teoriju vjerojatnosti i Markovljeve lance


  • Linearnu algebru - proučavanje povezanih linearnih jednadžbi

  • Funkcije

  • Parcijalno uređene skupove

  • Dokaze


  • Prebrojavanja i relacije

  • Kolekcije


Primjene |







  • Atonalna glazba

  • Analiza računalne slike

  • Kriptoanaliza

  • Kriptografija

  • Kriptologija

  • Konačni automati



  • Formalni jezik

  • Teorija igara

  • Teorija grafova

  • Kombinatorna geometrija

  • Kombinatorna topologija



  • Linearno programiranje

  • Analiza glazbe

  • Operacijska istraživanja

  • Teorija redova

  • Teorija računanja



Reference i daljnje čitanje |



  • Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming

  • Kenneth H. Rosen, Handbook of Discrete and Combinatorial Mathematics CRC Press. ISBN 0-8493-0149-1.

  • Kenneth H. Rosen, Discrete Mathematics and Its Applications 5th ed. McGraw Hill. ISBN 0-07-293033-0. Prateći web site: http://www.mhhe.com/math/advmath/rosen/

  • Richard Johnsonbaugh, Discrete Mathematics 6th ed. Macmillan. ISBN 0-13-045803-1. Prateći Web site: http://wps.prenhall.com/esm_johnsonbau_discrtmath_6/

  • Norman L. Biggs, Discrete Mathematics 2nd ed. Oxford University Press. ISBN 0-19-850717-8. Prateći Web site: http://www.oup.co.uk/isbn/0-19-850717-8 uključuje pitanja i odgovore..

  • Neville Dean, Essence of Discrete Mathematics Prentice Hall. ISBN 0-13-345943-8. Nježni uvod koji ne ide toliku u dubini kao prethodni naslovi.


  • Klette, R., and A. Rosenfeld (2004). Digital Geometry, Morgan Kaufmann. ISBN 1-55860-861-3 Također o (digitalnoj) topologiji, teoriji grafova, kombinatorici, aksiomatskim sustavima.

  • Matematički arhivi, poveznice na sadržaje diskretne matematike, tutoriali, programi itd. http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html


  • Ronald Graham, Donald E. Knuth, Oren Patashnik, Concrete Mathematics




Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Diskretna_matematika&oldid=3939366"













Navigacijski izbornik


























(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.040","walltime":"0.058","ppvisitednodes":"value":392,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":737,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":888,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":9,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":0,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 25.201 1 -total"," 71.92% 18.125 1 Predložak:Cite_book"," 34.86% 8.786 28 Predložak:Qif"," 10.68% 2.692 1 Predložak:Col-begin"," 8.09% 2.039 3 Predložak:Col-break"," 7.57% 1.908 1 Predložak:Col-end"],"cachereport":"origin":"mw1263","timestamp":"20190906154927","ttl":2592000,"transientcontent":false););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"Diskretna matematika","url":"https://hr.wikipedia.org/wiki/Diskretna_matematika","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q121416","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q121416","author":"@type":"Organization","name":"Doprinositelji projektima Wikimedije","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2007-06-14T06:55:27Z","dateModified":"2013-03-11T22:59:25Z"(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":114,"wgHostname":"mw1332"););