Diskretna matematika Izvori | Navigacijski meniu
Matematika
kontinuiranostiprebrojivi skupovicijeli brojevigrafoviformalni jeziciračunarstvualgoritmimaprogramskim jezicimafinitne matematikekontinuumtopologijamatematička analiza
(function()var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node)node.outerHTML="u003Cdiv class="mw-dismissable-notice"u003Eu003Cdiv class="mw-dismissable-notice-close"u003E[u003Ca tabindex="0" role="button"u003Ezatvoriu003C/au003E]u003C/divu003Eu003Cdiv class="mw-dismissable-notice-body"u003Eu003Cdiv id="localNotice" lang="sh" dir="ltr"u003Eu003Cpu003EOdnedavno informacije vezane uz srpskohrvatsku Wikipediju možete pratiti putem u003Cspan class="plainlinks"u003Eu003Ca rel="nofollow" class="external text" href="https://discord.gg/VsYHBcZ"u003EDiscordu003C/au003Eu003C/spanu003E grupe.nu003C/pu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003Eu003C/divu003E";());
Diskretna matematika
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti. Većina, ako ne i svi, objekata proučavanih u finitnoj matematici su prebrojivi skupovi, kao što su cijeli brojevi, konačni grafovi i formalni jezici.
Diskretna je matematika postala popularna u nedavnim desetljećima zbog svoje primjene u računarstvu. Koncepti i notacije iz diskretne matematike su korisne za proučavanje ili opis objekata ili problema u računalnim algoritmima i programskim jezicima. U nekim matematičkim programima, kolegiji finitne matematike pokrivaju diskretne matematičke koncepte za biznis, dok kolegiji iz diskretne matematike naglašavaju koncepte za diplomande računarstva.
Kao suprotnost, vidi kontinuum, topologija i matematička analiza.
Diskretna matematika uključuje sljedeće teme:
Logiku - proučavanje zaključivanja
Teoriju skupova - proučavanja kolekcija elemenata- Teoriju brojeva
Kombinatoriku, uključujući- Teoriju dizajna
- Enumerativnu kombinatoriku
- Teoriju grafova
Algoritmiku - proučavanje metoda računanja- Teoriju informacije
- Digitalnu geometriju
Izračunljivost i teorije složenosti - koje barataju teoretskim i praktičnim ograničenjima algoritama- Elementarnu teoriju vjerojatnosti i Markovljeve lance
Linearnu algebru - proučavanje povezanih linearnih jednadžbi- Funkcije
- Parcijalno uređene skupove
- Dokaze
Prebrojavanja i relacije- Kolekcije
Primjene |
|
|
|
Izvori |
Donald E. Knuth, The Art of Computer Programming- Kenneth H. Rosen, Handbook of Discrete and Combinatorial Mathematics CRC Press. ISBN 0-8493-0149-1.
- Kenneth H. Rosen, Discrete Mathematics and Its Applications 5th ed. McGraw Hill. ISBN 0-07-293033-0. Prateći web site: http://www.mhhe.com/math/advmath/rosen/
- Richard Johnsonbaugh, Discrete Mathematics 6th ed. Macmillan. ISBN 0-13-045803-1. Prateći Web site: http://wps.prenhall.com/esm_johnsonbau_discrtmath_6/
- Norman L. Biggs, Discrete Mathematics 2nd ed. Oxford University Press. ISBN 0-19-850717-8. Prateći Web site: http://www.oup.co.uk/isbn/0-19-850717-8 uključuje pitanja i odgovore..
- Neville Dean, Essence of Discrete Mathematics Prentice Hall. ISBN 0-13-345943-8. Nježni uvod koji ne ide toliku u dubini kao prethodni naslovi.
Klette, R., and A. Rosenfeld (2004). Digital Geometry. Morgan Kaufmann. ISBN 1-55860-861-3. Također o (digitalnoj) topologiji, teoriji grafova, kombinatorici, aksiomatskim sustavima.- Matematički arhivi, poveznice na sadržaje diskretne matematike, tutoriali, programi itd. http://archives.math.utk.edu/topics/discreteMath.html
Ronald Graham, Donald E. Knuth, Oren Patashnik, Concrete Mathematics
| ||||||
Kategorija:
- Matematika
(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.076","walltime":"0.118","ppvisitednodes":"value":715,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":7250,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":750,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":12,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":0,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 86.999 1 -total"," 58.78% 51.138 1 Šablon:Oblasti_matematike"," 34.67% 30.160 1 Šablon:Cite_book"," 32.96% 28.679 1 Šablon:Navbox"," 26.14% 22.742 1 Šablon:Citation/core"," 2.54% 2.214 1 Šablon:Citation/make_link"," 2.12% 1.842 1 Šablon:Col-begin"," 2.05% 1.781 3 Šablon:Col-break"," 1.93% 1.677 1 Šablon:Col-end"],"scribunto":"limitreport-timeusage":"value":"0.009","limit":"10.000","limitreport-memusage":"value":707748,"limit":52428800,"cachereport":"origin":"mw1326","timestamp":"20190825160155","ttl":2592000,"transientcontent":false););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"Diskretna matematika","url":"https://sh.wikipedia.org/wiki/Diskretna_matematika","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q121416","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q121416","author":"@type":"Organization","name":"Doprinositelji Wikimedijinim projektima","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2008-01-16T13:03:14Z","dateModified":"2014-06-22T23:02:57Z"(RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":154,"wgHostname":"mw1327"););